Abstract | Platon je smatrao umjetnost dvostruko udaljenom od stvarnosti, a naš materijalni svijet samo odrazom svijeta ideja, dok je umjetnost koja prikazuje naš svijet, dakle umjetnost u mimezi smatrao imitacijom, dvostruko udaljenom od stvarnosti i istine. Platon se očito instinktivno dotaknuo kršćanske filozofije i shvaćanja Boga. Ideje antičkih filozofa nikada ne zastarijevaju i uvijek su aktualne, a umjetnost je poput filozofije čovjekova trajna potreba i konstanta. Naravno pitanje mimesisa i njegove opravdanosti se provlačilo kroz povijest od pojave monoteizma, judaizma, kršćanstva do islama uz ikonofiliju i ikonoklazam i razne povijesne epizode, stoga ne treba puno elaborirati na tu temu. Ovaj rad upravo progovara o tome, iako imamo slike i prikaze, stvarnost je duhovna. Figuracija je trajni motiv u kiparstvu od umjetnosti prapovijesti. Umjetnici su se bavili figuracijom tisućama godina pa bismo mogli reći da nema razloga zašto se figuracijom ne bi bavili i sljedećih tisuću. Figurativno kiparstvo je neprolazni način izražavanja. Skulptura u glini odlivena je u gipsu i zbog veće čistoće prebojana bijelim akrilom što se pokazalo zahvalnim jer boja nije zagušila teksturu. Površina skulpture je u konačnici blago hrapava, a tekstura figure razlikuje se od dinamičnih i izrazito teksturalnih površina stijene i kose. Prikaz nježnosti jedna je od najrjeđih tema povijesnog kiparstva. Zaista, zavirimo li u udžbenike i preglede povijesti skulpture vidjet ćemo kako nije bilo mnogo prikaza poljupca u kiparstvu. Oni koji su realizirani su stoga jako poznati. Neki od malobrojnih kipara koji su se istom temom pozabavili su Auguste Rodin i Constantin Brancusi. Radom na kolegijima: Uvod u grafiku, Grafika i primijenjena grafika 1 i Grafika i primijenjena grafika 2, pruža se prilika da se izradi veći broj radova u različitim tehnikama. Poželjno je da se u radu eksperimentira i dostigne maksimalni potencijal tehnike u kojoj se radi. Tako će ovaj završni rad objediniti po nekoliko probranih grafika sa svakog od 3 kolegija na preddiplomskom studiju Likovne kulture. Bit će zastupljeno više tehnika: linorez, višebojni linorez, suha igla, bakropis i akvatinta. Unatoč različitim tehnikama radove je moguće objediniti u jednu cjelinu zbog sličnosti motiva: portret, pejzaž, arhitektura i genre scene. Također ih objedinjuje ekspresivnost, dramatičnost i atmosfera. Rad analizira likovne karakteristike radova u odnosu na tehnička svojstva i različitosti medija. |